Povratak na stranicu kazala "Djelatnosti Kustodije"

II. KANADA 

10.  ŽUPA SVETE OBITELJI U KITCHENERU, ONTARIO

            U Kitchener su hrvatski svećenici dolazili počev od 1970. i s tamošnjim Hrvatima slavili svete mise i ostale obrede.  Župa je kanonski ustanovljena 1975.  Prvi je župnik bio vlč. Vladimir Stanišić.  On je na župi ostao do 1989., kada je župu preuzela Kustodija hrvatskih franjevaca.  Sa župljanima je kupio zemljište na kojem je 1979./1980. izgrađen veoma lijepi crkveni kompleks: crkva i župna kuća.  Potom je 1984. izgrađena i prostrana dvorana.

            Od 1970. do 1995. u župi je kršteno 465 djece, pokopano 86 osoba, vjenčana 82 para, krizmano 192 djece, a prvu je pričest primilo 67 djece. Mise i obredi za Hrvate se slave na hrvatskom, a za okolne Kanađane na engleskom jeziku.

            U župi su djelovali sljedeći svećenici:

vlč. Vladimir Stanišić 1975.-1989.

fra Ljubo Krasić 1989.

fra Ivan Bradvica 1989.-1991.

fra Jozo Grubišić 1991.-1997.

fra Zvonimir Kutleša 1997.-

11.  ŽUPA SV. LEOPOLDA MANDIĆA U LONDONU, ONTARIO

            Stalnu pastoralnu brigu za Hrvate u Londonu i St. Thomasu započinje voditi vlč. Ante Matacin, počev od 1968.  I prije toga su, međutim, tu ponekad dolazili hrvatski svećenici: fra Lujo Ivandić, vlč. Stjepan Šprajc, fra Mijo Bobetić i fra Zvonko Radošević. Vlč. Matacin slavio je s Hrvatima mise u kapelici uz katedralu sv. Petra, a stanovao je u katedralnom župnom stanu.  Godine 1976. za potrebe župe kupljene su prostorije Hrvatsko-kanadskog kluba u St. Thomasu.  Iste su godine brigu za ovu zajednicu preuzeli franjevci Hrvatske kustodije.  Prvi župnik franjevac fra Ante Čuvalo neko je vrijeme slavio obrede u kupljenim prostorijama Kluba, da bi kasnije sa župljanima kupio zemljište na kojem 1980. započe s izgradnjom crkve.  Iste je godine crkva sa župnom kućom i dvoranom bila dovršena.

            Od 1973. (od kada se vode župne matice), u župi je kršteno 295 djece, preminulo je 36 osoba, a vjenčana su 94 para.  Prvu je pričest primilo 295 djece, a krizmano je 213 osoba.  Obredi se gotovo isključivo slave na hrvatskom jeziku.

            U župi su djelovali sljedeći svećenici:

vlč. Ante Matacin 1968.-1971.

vlč. Ivan Mihalić 1971.-1976.

fra Ante Čuvalo 1976.-1980.

fra Ilija Puljić   1980.-1982.

fra Jozo Grubišić 1982.-1989.

fra Ilija Puljić   1989.-1994.

fra Miro Grubišić 1994.-

12.  ŽUPA SV. NIKOLE TAVELIĆA U MONTREALU, QUEBEC

            Od početka do danas u toj župi djeluju franjevci iz Hrvatske kustodije.  Prvi je među ovdašnje Hrvate došao fra Serafin Vištica, u travnju 1960. godine.  Hrvatska se misija osamostalila 1963., a iste su godine kupljene i blagoslovljene misijske prostorije na Masson ulici.  Služile su kao prva hrvatska crkva u Montrealu.  Za župnikovanja fra Ivana Bradvice kupljeno je novo zemljište (1977.), na kojem je 1978./1979. izgrađeno Hrvatsko središte: crkva, župna kuća, dvorana i škola.  Iste godine (1979.) počinje s radom i Hrvatska škola pod vodstvom sestara dominikanki.

            Od 1964. (od kada se vode župne matice) do 1995., u župi je kršteno 685 djece, pokopano 116 osoba, vjenčan 281 par, krizmano 366 djece, dok ih je prvu pričest primilo 316.

            Na župi su djelovali sljedeći svećenici:

fra Serafin Vištica 1960.-1968.

fra Vilim Primorac 1968.-1976.

fra Ivan Bradvica 1976.-1987.

fra Stjepan Pandžić 1987.-1995.

fra Ljubo Lebo 1995. -

13. HRVATSKO FRANJEVAČKO SREDIŠTE KRALJICE MIRA U NORVALU, ONTARIO

            S ovim središtem - sada sa svim župnim ovlastima - bilo je u početku velikih problema.  Naime, ideja o osnutku jedne župe u kojoj bi djelovali hrvatski franjevci potekla je od samih hrvatskih doseljenika, koji su 1977. kupili u blizini Norvala veliki komad od 160 jutara (64 hektara) zemlje s nakanom da se tu izgrade svi župni objekti i da na župi djeluju franjevci.  Ogorčeni protivnici te ideje bili su hrvatski svjetovni svećenici iz Toronta.  Stoga i prvi franjevac fra Leon Galić, koji je 1977. dospio u Norval, nije mogao obavljati svećenićku službu.  On je iz Norvala povučen 1979., a tamo su samoinicijativno došli drugi franjevci.  U međuvremenu su izvedeni veliki građevni zahvati: 1979./1980. bazen za kupanje, 1980./1981. velika dvorana (koja do danas služi i kao dvorana i kao crkva), 1982./ 1983. ceste i parkirališta, a 1983. dodatak rezidencije (župne kuće) i ureda.  Konačno je 1987. hamiltonski biskup odobrio djelovanje franjevaca, a 1988. proglasio “Centar” službenim i izjednačio ovlasti franjevaca sa svim župničkim ovlastima.  Prvim je župnikom imenovan fra Ljubo Krasić.  Godine 1987. kupljena je lijepa kuća u blizini rezidencije (s novih 9 jutara zemlje) i posvećena Kraljici mira.  U toj su kući od 1988. boravile kao pastoralne suradnice dvije članice crkvenog instituta MOBSM.  Njih su naslijedile sestre franjevke iz Hercegovine, koje su na Centar došle 1992. godine.  U kući je uređena i lijepa kapelica, u kojoj se slave mise i obredi preko tjedna.  Plan za crkvu je napravljen, ali se s gradnjom crkve još nije počelo, jer je zbog protivljenja nekih susjeda građevna dozvola tek nedavno dobijena.  Inače danas svi hrvatski svećenici s torontskog područja odlično surađuju, a stare se rane nastoje što prije zaboraviti.  Veliko je zadovoljstvo svim Hrvatima bilo vidjeti ujedinjene sve hrvatske svećenike s ovoga područja prigodom svećenićkog ređenja fra Darija Dodiga i fra Danka Perutine 1999. godine.  Zaredio ih je varaždinski biskup mons. Marko Culej.

            Od 1980., od kada se vode matice, do 1995. u župi je kršteno 270 djece, pokopano je 17 osoba, vjenčana 52 para, krizmano 89 djece, a prvu je pričest primilo 72 djece. Obredi se obavljaju isključivo na hrvatskom jeziku.

            U Norvalu su, počev od 1977. godine, djelovali sljedeći franjevci: fra Leon Galić, fra Marijan Pehar, fra Mladen Čuvalo, fra Berto Dragićević, fra Dionizije Lasić te franjevački brat-laik fra Alojzije Topić (1987.-1996.). Nakon što je biskup u travnju 1987. odobrio rad franjevaca na Hrvatskom centru, tu su djelovali:

14.  ŽUPA BDM ZAŠTITNICE PUTNIKA U SAULT STE MARIE, ONTARIO

            Ovdje je prvi stalni misionar među Hrvatima bio fra Kruno Pandžić, počev od 1960. godine.  Njegov nasljednik fra Berto Dragićević uredio je ovdje drvenu župnu kuću, a u podrumu kapelicu, u kojoj se dugo godina slavila sveta misa.  Godine 1965. biskup je proglasio mjesnu misiju i ujedno hrvatsku nacionalnu župu.  Dugogodišnji župnik fra Dominik Ćorić izgradio je sa župljanima lijepu crkvu 1981./1982.  Posvećena je bila 1983.

            Od 1960. do 1995. u župi je kršteno 317 djece, preminulo je 114 župljana, vjenčano 90 parova, a prvu je pričest primilo 112 djece (krizme u župi nije bilo).  Mise se za Hrvate slave na hrvatskom, a za okolne župljane Kanađane na engleskom jeziku.

            Ovdje su djelovali sljedeći svećenici:

fra Kruno Pandžić 1960.-1962.

fra Berto Dragićević 1962.-1969.

fra Silvije Grubišić 1969.-1970.

fra Serafin Vištica 1970.-1971.

fra Dominik Ćorić 1971.-1994.

fra Veselko Kvesić 1994.-

15.  ŽUPA SV. MARKA U SUDBURYJU, ONTARIO

            Hrvatski svećenici, počev od 1949., povremeno su pohađali Hrvate u Sudburyju, ali za njih nije bila za dugo vremena osnovana samostalna misija ili župa.  Tako je ovdje počev od 1949. povremeno navraćao vlč. Jure Vrdoljak.  Prvi franjevac Hrvatske kustodije koji je djelovao ovdje bio je fra Kruno Pandžić, 1960-tih godina.  Sve do 1981. franjevci su stanovali u župi Holy Trinity i tu za Hrvate obavljali službu Božju na hrvatskom jeziku.  Te godine - zalaganjem misionara fra Ljube Krasića - misija bi proglašena hrvatskom župom, a Hrvati iste godine od luterana kupiše lijepu kamenu crkvu sa župnom kućom i dvoranom. Crkva je odmah preuređena za katoličku službu Božju.

            Od 1981. do 1995. u župi je kršteno 54 djece, preminulo je 69 župljana, vjenčana 24 para, krizmano 50 djece, a 27 ih je primilo sakrament prve pričesti.  Mise se slave na hrvatskom i na engleskom jeziku.

            Na misiji i župi djelovali su sljedeći svećenici:

vlč. Jure Vrdoljak 1949.-1953.

fra Kruno Pandžić 1960.-1968.

fra Berto Dragićević 1968.-1980.

fra Ljubo Krasić 1980.-1987.

fra Ljubo Lebo 1987.-1995.

fra Ilija Puljić   1995. - 

16.  ŽUPA SV. FRANJE ASIŠKOGA U WINDSORU, ONTARIO

            Fra Lujo Ivandić, bosanski franjevac, došao je u Windsor 1948. godine i započeo s Hrvatima slaviti svete mise.  Godine 1950. kupio je sa župljanima staru baptističku crkvu na ulici Albert.  Crkva je preuređena i iste godine službeno je otvorena prva hrvatska župa u Kanadi.  Nakon što se zbog različitih razloga fra Lujo 1965. povukao sa župe, tu je došao vlč. Miloš Čulin, koji sa župljanima 1967. izgradi novu crkvu na zemljištu kupljenu na križanju ulica Seneca i Turner.  Nakon što je i taj župnik 1973. napustio župu, brigu o njoj preuzeli su franjevci iz hrvatske Kustodije.  Zbog skučenosti crkvenog prostora, župnik fra Zvonimir Kutleša poduze sa župljanima izgradnju nove crkve, župne kuće i prostrane dvorane, koje su bile dovršene 1980./1981.  Konačno je 1986. kupljeno i uređeno parkiralište.  U župu su došle hrvatske časne sestre 1980., te od tada vode vjeronauk, hrvatsku školu i kućne poslove.

            Od 1950. (od kada se vode matice) do 1995. na ovoj je župi kršteno 1225 djece, pokopana su 327 župljana, vjenčana 472 para, krizmano 662 djece, a prvu je pričest primilo 718 djece.

            Na ovoj  župi djelovali su sljedeći svećenici:

fra Lujo Ivandić 1948.-1965.

vlč. Miloš Čulin 1965.-1973.

fra Ferdo Skoko 1973.-1976.

fra Zvonimir Kutleša 1976.-1996.

fra Jozo Čuić 1996. -

            Župni pomoćnici bili su: fra Vilim Primorac (1979.-1984.), fra Miro Grubišić (1986.-1987.), fra Jozo Grubišić (1990.-1991.), fra Jago Šoče (od 1998.).

Natrag na KAZALO                                      Nastavak